Skip to main content

Čitanka: Nenasilje - utopija ili prilika

Za aktualnu društevenu situaciju pročitajte: Nenasilje utopija ili prilika. 

Ana Marija Raffai, Julijana Mladenovska-Tešija, Sonja Kersten

U dosluhu i neposluhu – Izabrani primjeri izgradnje mira u Hrvatskoj u 90ima i kasnije

Zbornik na 220 stranica izdan 2010 uz novčanu potporu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva i otkupljen od Ministarstva kulture za 20 knjižnica u RH. Izdavač Miramida Centar iz Grožnjana.

Knjiga daje uvid u inicijative, projekte i aktivnosti građenja mira o kojima se malo zna u hrvatskom društvu, Platformu za Izgradnju mira, uključivanje branitelja, Volonterski projekt Pakrac i druge. Urednik Goran Božičević.

IZ UVODA

„Ovom knjigom pokušali smo se usredotočiti na primjere Izgradnje mira u sredinama izravno pogođenima ratom u Republici Hrvatskoj. Odabrali smo primjere koji se mogu svrstati u ‘domaće’ odnosno ‘hrvatske’ napore u izgradnji mira. Iako crtu nije lako povući, važno nam je bilo da su izabrane aktivnosti bile organizirane od strane domaćih aktera, najčešće udruga i/ili da su u njima glavnu riječ imali domaći ljudi. Novac je ionako stizao u pravilu izvana, a i mnogi su naši prijatelji iz Svijeta sebe nesebično ugrađivali u ove aktivnosti. Ipak, za pretpostaviti je da smo svojim odabirom učinili nepravdu mnogim vrijednim aktivnostima koje ne bilježimo (npr. Franjo Starčević i Škola Mira, Mrkopalj). Nije nam namjera omalovažiti bilo čiji trud. Naprotiv. Namjera nam je potaknuti sustavno dokumentiranje i istraživanje rada na izgradnji mira u Republici Hrvatskoj i ostalim zemljama nastalim raspadom SFRJ.“

Chenoweth, Erica, Stephan, Marija J. (2011). Why Civil Resistance Works: The Strategic Logic of Nonviolent Conflict . New York: Columbia University Press.

Nakon događaja koji oduzimaju dah 2011., može li netko sumnjati da je nenasilni građanski otpor učinkovito sredstvo za političke promjene? U ovoj provokativnoj, dobro napisanoj i uvjerljivoj knjizi Erica Chenoweth i Maria Stephan pokazuju da je nenasilni građanski otpor obično bolji način forsiranja političkih promjena od uzimanja oružja. Utvrđuju uvjete koji pogoduju njegovom uspjehu i pružaju uvjerljivo objašnjenje zašto je nenasilni otpor tako učinkovit. Analiza je rigorozna ali pristupačna a njihovi zaključci imaju duboke implikacije za svakoga tko želi razumjeti - ili promovirati - dalekosežne društvene i političke reforme. ”- Stephen Walt, Robert i Renee Belfer, profesor međunarodnih poslova na Sveučilištu Harvard

Knjiga je dobitnica uglednih nagrada: Grawemeyer Award for Ideas Improving World Order 2013;  American Political Science Association’s Woodrow Wilson Foundation Award 2012 given annually for the best book on government, politics, or international relations;  2011 Book of the Year, The Guardian

Politics of Compassion in an Age of Ruthless Power,  Kevin Klements, Tui Motu Magazine. Issue 243 November 2019: 4-5

KEVIN CLEMENTS kaže da nam je potreban pomak paradigme prema politici suosjećanja kako bismo spasili svijet od moći dominacije i autoritarne moći.
Svijet je suočen s mnogim izazovima koje nije moguće riješiti samo unutar država. Klimatske promjene, negativna globalizacija, ekonomska ranjivost, socijalna i okolišna nesigurnost, ratovi, izbjeglice, politička korupcija i visoka razina otuđenosti od političkih procesa i institucija potiču disfunkciju države i porast razine političkog ekstremizma u cijelom svijetu.


Prvi je korak obrazložiti zašto i kako osigurati da politički imaginariji pozornost usredotoče na to kako prijeći s moći dominacije na suradničku moć. Ako želimo generirati istinsku promjenu paradigme od pojma suvereniteta koji se temelji na „moći nad drugima“ na onu koja se temelji na „moći s drugima“, moramo prihvatiti vrijednosne i normativne sustave koji su sposobni održati senzibilitet za jednakost, za  relativnu neprisilu i za uključivost. To znači koncentrirati više pažnje na društvene, a ne na političke izvore kontinuiteta, promjena, predvidljivosti i poretka.

Gradnja dijaloga

Gradnja dijaloga – Izabrani primjeri rada na pomirenju u Hrvatskoj, UNDP/ Documenta 2016, na sto stranica daje uvid u odabranih 20 primjera rada na pomirenju. Izašla je kao dio velikog UN-ovog istraživanja o metodama, pristupima i učincima rada na pomirenju. Objavljena je na ukrajinskom 2020 u Kijevu. Vrijedan resurs za istraživače i zainteresiranu javnost.

Autor: Goran Božičević.

Lenart Škof, „Two Recurreces of an Idea – on Political and Ethical Vicissitudes of Democraty –Towards a Politics of Nonviolence

Znanstveni članak dostupan u PDF formatu.

Sažetak: U ovom radu raspravljamo o dvije različite kritike liberalne demokracije. Analizom suvremene slovenske (radikalne) političke misli Žižeka i nekih njegovih sljedbenika, koja nedavno revitaliziraju "ideju komunizma", prvo kritički promišljamo o emancipatorskom potencijalu ovog pravca suvremene slovenske filozofije. Interludij se fokusira na upotrebu i logiku nasilja i zalaže se za novu političko-etičku kulturu nenasilja. U drugom dijelu rada, pristupanjem Levinasovoj etičkoj kritici liberalne demokracije i usredotočujući se na njegov koncept drugačije vremenitosti unutar političke etike, razgovaramo o nekim alternativnim mogućnostima za budući napredak demokracije.

www.compassioninpolitics.com

Web stranica pokrenuta od tima mladih ljudi. Okuplja akademike, aktiviste, političare/ke iz političkih stranaka različitih usmjerenja uključujući parlamentarku Donjeg doma UK parlamenta oko stava i djelovanja da suosjećanje ima moć zauvijek promijeniti politiku.  

„Od nejednakosti do beskućništva, podjela oko Brexita do izbjeglica koje umiru na moru - zamislite kako bi se rješavalo ta pitanja da je suosjećanje glavni motiv donositelja odluka. No, suosjećanje je izbačeno iz političke rasprave, zamijenjeno politikom straha, bijesa i podjela te narativom koji naglašava individualni uspjeh nad kolektivnom dobrobiti i srećom. Pa ipak, kad pogledamo sebe i svoj život, čini se prilično očitim da smo i puno više od toga. Volimo, brinemo, volontiramo, pomažemo i podržavamo. Naša najponosnija politička postignuća kao nacije - uvođenje NHS-a, Kindertransporta koji je spasio 10.000 židovske djece od nacista, legalizacija homoseksualnosti - svi su izgrađeni na suosjećajnim načelima. Možemo li umjesto nagrađivanja vlastitog napretka i poticanja pohlepe proslaviti i kultivirati one vrste politike i vrijednosti koje suosjećanje predstavlja? Kroz novu vrstu politike i s novim nizom vrijednosti u središtu odlučivanja možemo stvoriti naciju koja brine jedni o drugima, poboljšava život svih i štiti naš prirodni svijet“.

The Moral Imagination: The Art and Soul of Building Peace, by John Paul Lederach (2005)

Summary written by Michelle Maiese, Conflict Research Consortium(2012)

„Kad u svom radu/djelovanju primjenjujemo analizu i rješavanja sukoba, svi prihvaćamo svojstveni rizik. Kaos i nered zajednička su nit tog našeg polja. Ali, kad zakoračimo u tajnu, ove neistražene vode i postanemo umjetnik, Lederach vjeruje da možemo povezati poetiku ljudskih odnosa kako bismo pomogli drugima da "prodru i nadiđu izazove nasilnih sukoba." Prepoznati i pomoći drugima da to prepoznaju kao umijeće života, prvi je korak u procesu. A, kako to kaže Thom Yorke, kamo idemo s tog mjesta?Lederach bi rekao: uvijek slijedite svoju intuiciju; uživajte u ljepoti; pronalazite sliku koja opisuje  "srce" sukoba; slušajte poeziju ljudskih odnosa; ugravirajte oblik u kaos, unesite svoj ritam u mrak; i oslonite se na stvaralački čin, kao umjetnik koji stvara što nikada prije nije postojalo.“

Novi načini poticanja promjene

Je li pravo na grad i dalje relevantno u promišljanju života nakon pandemije, pitanje je na koje su nastojali odgovoriti aktivisti i aktivistkinje iz različitih krajeva Europe.

https://www.kulturpunkt.hr/content/novi-nacini-poticanja-promjene

"Pitanje kakav grad želimo ne može se odvojiti od pitanja kakvi ljudi želimo biti, kakve društvene odnose tražimo, kakve odnose prema prirodi cijenimo, kakvu svakodnevicu želimo, kakve tehnologije smatramo prikladnima, kakve estetske vrijednosti zastupamo. Pravo na grad stoga je mnogo više nego pravo na pojedinačan pristup resursima koje grad utjelovljuje: pravo na grad je pravo da se mijenjamo mijenjajući grad prema svojim željama. Štoviše, ono je više kolektivno nego pojedinačno pravo jer promjena grada nužno ovisi o ostvarivanju kolektivne moći u procesu urbanizacije", zapisao je prije desetak godina jedan od najvažnijih teoretičara pitanja prostora, urbanog i grada, geograf David Harvey istražujući pravo na grad – teorijski koncept koji je prvi predstavio francuski filozof i sociolog Henri Lefebvre 1968. godine.